Zašto sprint trening na 100 metara zahteva podelu na tri faze Sprinter koji na treningu samo ponavlja pune stotke dobija opštu sliku svoje forme, ali retko saznaje gde tačno gubi vreme. Trka na 100...
Zašto tehnika popušta baš kada je najpotrebnija Svaki trener je to video bezbroj puta. Sprinter koji do sedamdesetog metra deluje besprekorno počinje da “sedi” u koraku. Skakač u dalj promaši dasku za pola stopala,...
Zašto redosled faza treninga nije stvar izbora nego fiziologije Periodizacija u atletici nije administrativni alat za organizaciju rasporeda. Ona je odgovor na fundamentalno fiziološko pitanje: kako sistematski graditi adaptacije koje kulminiraju u tačno određenom...
Zašto trkač na 1500 metara ne sme da trči instinktom Kada startna pucnjava odzvoni, većina trkača oseti isti impuls: ubrzati, zauzeti poziciju, ne zaostati. Taj instinkt je razumljiv, ali u trčanju 1500 metara može...
Zašto prvih 200 metara nije samo zagrevanje za ostatak trke Kod trčanja na 800 metara, greška u raspoređivanju tempa retko izgleda katastrofalno u trenutku kada se pravi. Trkač koji krene prebrzo na prvoj krivini...
Pre blokova: Kako su sprinters rešavali problem oslonca u prvim decenijama modernog sporta Pitanje koje je dugo ostajalo bez pravog odgovora u atletici nije bilo kako trčati brzo, već kako što efikasnije početi. Kinematika...
Greške koje koštaju medalja: Šta zaista odlučuje ishod takmičenja Postoji jedna stara istina u atletici koju svaki iskusan takmičar zna, ali je retko ko artikuliše jasno: najskuplje greške se ne prave nogama, nego glavom....
Kada tehnička analiza postaje okvir za razumevanje atletskih rezultata Postoji jasna razlika između gledanja atletike i razumevanja atletike. Navijač koji prati 100 metara vidi deset trkača i jedan trag prašine. Analitičar koji poznaje mehaniku...